Povod ovome bilo je nedavno objavljene vijesti o novim mostovima
u Kini. Jedna je objavljena krajem
lipnja 2011. i spominjala je „najdulji
most na svijetu“, most dug 42,5
km koji preko zaljeva Jiaozhou povezuje
obalni kineski grad Quingdao
(Čingdao) s predgrađem grada Huangdaa.
Gotovo se posvuda izrijekom
tvrdilo da se radi o najduljem
mostu na svijetu, a tek je ponegdje
stidljivo pridodano da je riječ o
najduljem mostu preko morske
odnosno vodene površine, dakle
mostu koji je za više od 4 km
premašio najdulji dosadašnji takav
most, usporedni most preko jezera
Pontchartrain u Lousiani u SAD-u.
Taj je most dug 38,4 km izgrađen
1956. (južni krak) i 1969. (desni
krak), ali je i dalje „ukupno najdulji
most preko vodene površine“ jer za
razliku od njega novi kineski most
ima i kopneni dio, dok mu je dužina
preko mora „samo“ 25,5 km. Štoviše
most preko zaljeva Jiaozhoua nije ni
ukupno najdulji cestovni most,
zapravo je po dužini tek šesti na
svijetu.
Još je čudnija vijest objavljena nedavno,
krajem rujna, da je u najve-
ćoj kineskoj pokrajini Xinjiang sjeverno
od Tibeta na krajnjem sjeverozapadu
(koja graniči s Mongolijom,
Rusijom, Kazahstanom, Kirgistanom,
Tadžikistanom, Afganistanom,
Pakistanom i Indijom) izgra-
đen, kako su neki napisali, „najsigurniji
most na svijetu“ ili izravno „neuništivi
most otporan na vjetar i potrese“.
Taj je čelični most na betonskim
stupovima iznad Guozigou
doline dug 4,4 km i u srednjem je
dijelu ovješeni most s pilonima koji
su viši od 200 m. Duljina glavnog
raspona nije navedena, ali sudeći po
priloženim slikama i broju kabela
(104) i nije posebno dojmljiva.
Most preko zaljeva Jiaozhou u Kini
No
istaknuto je da most može odoljeti
brzini vjetra od 30,5 m u sekundi,
istodobnoj težini od čak 670 vozila i
magnitudi potresa od sedam do osam
stupnjeva. Na internetu je to duhovito
komentirao jedan čitatelj tvrdnjom
da se čini da na tom dijelu Kine nema
posebno jakih vjetrova (brzina
manja od 110 km/h), a ni mnogo vozila,
ali valja reći da se mislilo na
velike kamione teže od 20 tona.
Vijest spominjemo samo zato što
smo vrlo često izloženi nekritičnim i neprovjerenim informacijama, s epitetima
koji ponekad proturječe i
zdravom razumu.
Zna se da su mostovi postojali i u
prapovijesti, a riječ je uglavnom bila
o uporabi priručnih materijala i sklopova
od prirodnih ili umjetno povezanih
vlakana i motki, ali i međusobno
povezanih plovila. Tako se
prema izvorima zaključuje da je najstariji
umjetni most uopće, ako se
izuzmu prevrnuta stabla ili veći kameni
blokovi, postojao oko 2300.
pr. Kr. za vladavine legendarnoga
kineskog cara Yaoa i da se sastojao
od međusobno usidrenih plovila.
Inače u staroj su Kini postojali gredni
drveni mostovi na drvenim stupovima,
viseći mostovi od bambusovih
štapova i posebni konzolni mostovi
manjih raspona. Na europskom su
tlu najstariji manji svođeni mostovi
nalaze na Peloponezu iz doba mikenske
kulture (oko 1300. pr. Kr.), a na
Apeninskom poluotoku prve su svo-
đene mostove gradili Etruščani.
Etrurski lučni most pokraj Vulcije u Italiji
Rimski most Alcantara preko rijeke Tejo
Most Danyang-Kunshan na pruzi između Pekinga Šangaja – najduži na svijetu
Viseći most Akashi Kaikyo s najvećim rasponom na svijetu
Veliki most Danyang-Kunshan
najdulji je na svijetu. To je 164,8
km dug vijadukt na željezničkoj
pruzi velikih brzina između Pekinga
i Šangaja. Most se nalazi na dijelu
od Šangaja i Nanjinga u istočnoj
kineskoj provinciji Jiangsu, a u
njegovu je sastavu i 9 km duga
dionica preko Yangcheng jezera.
Bio je, kao što je rečeno, izgrađen
2010., a u promet je s cijelom
prugom pušten u promet 2011. Isto
se se odnosi i na drugi po redu,
Veliki Tianjin most, također
željeznički vijadukt između Langfanga
i Qingxiana na pruzi od Pekinga
do Šangaja. Njegova je dužina
manja za pedesetak kilometara (113,7
km). Poseban je slučaj i tridesetak
kilometara kraći Veliki most Weinan
Weihe na željezničkoj pruzi između
Zhengzou i Xiana, izgrađen 2008., s
prugom pušten u promet 2. veljače
2010., koji je kratko vrijeme bio
najdulji most na svijetu. Inače
dvaput prelazi rijeku Wei, ali i mnoge
druge rijeke, autoceste i željezničke
pruge.
Autocesta Bang Na (punim nazivom
Bang Na – Bang Phli – Bang Pakong
autocesta) ima vijadukt u dužini od
54 km koji počinje u tajlandskom
gradu Bangkoku. To je inače
najdulji cestovni most na svijetu sa
šest kolničkih trakova i prosječnom
širinom od 42 m (ima i naplatu
cestarine). Izgradio ga je poseban
konzorcij dviju njemačkih i jedne
tajlandske tvrtke prema projektu
jednoga američkog projektantskog
biroa. Radovi su započeli 1996. a
dovršeni su u ožujku 2000.