Pad Konstantinopolja Kao Prekretnica u Modernoj Historiji

Rimsko carstvo je bilo jedno od najnaprednijih i najmoćnijih civilizacija koja je ostavila trag u historiji. Često se krajem Rimskog carstva smatra 476. godina kada je varvarski ratnik Odoakar svrgnuo poslednjeg rimskog cara. Međutim, stvarni kraj Rimskog carstva predstavlja pad Kontantinopolja iliti Carigrada, hiljadu godina kasnije.

Nakon pada zapadnog Rimskog carstva, ostalo je da postoji istočno Rimsko carstvo, još hiljadu godina. Stanovnici Bizantije se sebe nazivali Romejima, i među njima nije bilo dileme da su oni stanovnici Rimskog carstva.

Konstantinopolj je osnovao car Konstantin 330. godine na međi dvaju kontinenata i dvaju okeana, na veoma bitnom strateškom mestu, i na ostacima starog grčkog grada Vizantiona. Poslednji car Bizantije se takođe zvao Konstantin. O padu Carigrada se često priča i govori u historiji, čak i kod zapadnih historičara. Smatra se jednom od prekretnica moderne historije. 

Zašto je to tako?

Ko dolazi na mesto Rima?

Zvaničan nestanak tako velikog i moćnog carstva je ostavio veliku prazninu u svijetu. Sada se postavljalo pitanje ko je nasljednik Rimskog carstva, jer se podrazumevalo da nestanak jedne imperije treba da zamijeni druga imperija. Mnoge države su pretendovale na to da postanu “Treći Rim”, a možda pretenduju i dan danas. U najočiglednije pretendente su spadale tadašnja Otomanska imperija, koja je imala u svojim planovima osvajanje grada Rima, zatim Rusija, koja je sebe vidjela kao logičnog duhovnog naslednika Bizantije, Nemačka koja je čak napravila feudalnu državu pod nazivom Sveto rimsko carstvo (962 – 1806), Francuska sa Napoleonom i mnogi drugi. Sve je to bio uzrok velikih sukoba i osvajanja u svijetu.

Promjena Evrope i svjetske mape

Turski historičari nekada tvrde da treba zahvaliti Otomanima što su osvojili Konstantinopolj, jer je tada veliki broj naučnika i učenih ljudi napustio Bizantiju i naselio se u Evropi. Nije ih bilo malo. Oni su sa sobom ponijeli i svoje znanje, knjige, rukopise i veštine. Zato se smatra da su značajno doprinijeli, ako ne i uzrokovali pojavu renesanse, duhovnog i kulturnog uzdizanja Evrope, koja je predstavljala kraj mračnog doba, perioda nazadovanja zapadne civilizacije.

Nestanak Bizantije je u zapadnim krugovima dočekan sa nevjericom. Premda je Konstantinopolj pod novim nazivom Istanbul nastavio da se razvija, došlo je do prekida starih trgovačkih ruta između Zapada i Istoka, pa su Evropljani odlučili da potraže alternativne pravce trgovine sa drugim zemljama Istoka. U potragu za tim alternativnim pravcima se uključio i Kristofor Kolumbo, koji je tako slučajno otkrio novi kontinent, Ameriku, i tako doprineo promjeni svetske mape i poretka.

Kako Da Se Smirite

Nekoliko savjeta:

- Polučasovna šetnja čuda čini. Ma koliko da ste bezvoljni, obucite se i izađite napolje. Kretanjem se luče hormoni koji poboljšavaju raspoloženje. Ne može da omane.

- Pustite muziku. To ne mora da bude ona koju svakodnevno slušate. Nešto opuštajuće, klasika, narodna, bilo šta što će vam skrenuti misli.

- Porazgovarajte sa nekim. Pozovite dobrog prijatelja i izjadajte mu se. Biće vam mnogo lakše, a čućete još jedan ugao gledanja na celu situaciju.

- Poigrajte se sa svojim kućnim ljubimcem. Oni dokazano smiruju svoje vlasnike.
Izbegavajte stimulanse kao što su kafa i cigarete. Ovi nas samo čine nervoznijim, jer povećavaju energiju u organizmu.

- Duboko i polako dišite. Zatvorite oči. Odlično za relaksaciju.

- Preusmerite misli na pozitivne stvari. Nije smak sveta. Da li je sve baš tako crno?

- Zamislite budućnost u kome nema tog problema. Ili u kojoj vam to više nije bitno. To uopšte nije nemoguće.

- Promenite sredinu. Posetite prijatelje, otputujte negde za vikend. Drugo okruženje vas tera da stvari vidite iz novog ugla.

- Pospremite stan. Sigurno ime nešto što treba da sredite, a nikako da nađete vremena. Bacite se sada na to. Bilo kakva fizička aktivnost pomaže da se rasteretite.

- Mislite na sebe i svoj boljitak.

- Naspavajte se. Umor razdražuje i čini nas napetim. Dobar san će vas preporoditi.

- Nemojte nikakve odluke da donosite dok ste iznervirani. Ostavite sve za kasnije.

- Masaža. Ko ima prilike nek ode na masažu.

- Zapišite svoje osećanja. Lakše će vam biti kad sve stavite na papir.

- Tuširanje ili topla kada.

Nekoliko Zanimljivih Stvari o Vinu

Uvijek vas je zanimalo koja je razlika između jeftinog i skupog vina? Odgovor na pitanje zašto jedna boca stoji 500, a druga 15 KM niste uspjeli u potpunosti naći? Profesor enologije sa sveučilišta Washington, James Harbertson pokušao je odgovoriti na neka vječna pitanja o vinu.

Je li jeftino vino loše za vas?

Odgovor je – NE. Iako se prošle godine proširila vijest kako jeftina vina imaju više arsena u sebi, to se pokazalo na kraju netačnim. U Americi su najavljene i tužbe protiv proizvođača jeftinijih vina, ali od svega toga, tresla se brda, rodio se miš! Jedino je točno kako vas od lošeg vina može malo više boljeti glava, al ako popijete par litara bilo kojeg, glavobolja je u pravilu neizbježna…

Koja je razlika između vina od 400 i onog od 20 KM?

Ako želite iskreno, po profesoru Harbertsonu, i nije tolika koliko cijena pokazuje. Naime, mnogi razni faktori utječu na cijenu; proizvođač, tip grožđa, starost… Ali ako tražite solidnu bocu vina, i ona s povoljnijom cijenom (cca 40KM) može biti jednako dobrog okusa kao i ona mnogo skuplja. Ovdje veliku ulogu igra i psihologija, s obzirom da je jedno istraživanje u kojem su ljudi zavezanih očijuprobavali vina pokazalo kako nisu ništa više uživali u skupim vinima nego što su uživali u onim svima dostupnima.

Što je tanin i šta radi u mom vinu?

Znate onaj opor i gorak okus u ustima nakon što popijete čašu crnog vina? E pa upravo za to možete zahvaliti taninu. Tanin daje vinima 'težinu', a možete ga naći i u drugim napitcima poput crnog čaja. 

Zašto se vino često miriše prije samog kušanja?

U jednoj čaši vina mogu se naći cvjetni, voćni ili drugi mirisi, a sve se to može mijenjati ovisno o tome koliko je vino ostavljeno vani, s obzirom da čaša vina može sadržavati tisuće raznih kemijskih spojeva koji različito reagiraju. Naravno, miris vina reći će nam i o samom okusu vina.

Zašto bocu zatvaramo plutom?

Pluto ima čudesnu sposobnost formiranja prema obliku boce. Ono služi kako bi zaustavilo mogućnost dolaska vina u doticaj sa zrakom pri čemu bi došlo do oksidacije. Usput, jeste li znali kako se više od polovice svih plutenih čepova proizvede u Portugalu?

Neobična Saznanja iz Svijeta Životinja

Neobična Saznanja

- Puž može spavati tri godine.

- Svi su polarni medvjedi su ljevaci. 

- Iako žive u blizini rijeka, potoka i jezera dabrovi - ne jedu  ribu. Hrane se samo biljkama. 

- Orao može ubiti mladog jelena i odletjeti s njim.

- U slonovskoj se surli nalazi više od 50.000 mišića. 

- Nojevo je oko veće od njegovog mozga. 

- Osim ljudi, određene vrste čimpanza su jedine životinje koje seksualno eksperimentiraju. Poznato je da svingaju, kao i da se upuštaju u grupni sex.

- Ženke pasanca uvijek imaju 4 potomka, i svi su istog spola.

- Bebe crvendaća pojedu 14 metara glista dnevno!

- Kada napuštaju špilju, šišmiši UVIJEK skreću lijevo! Što bi Thompson rekao na to?

- Bikovi ne raspoznaju boje. Svejedno je mašete li crvenim ili žutim plaštom - oni će jurnuti na mač.

- Receptori za okus kod leptira nalaze se na njegovim stopalima. 

- Kako bi se zaštitile od pijeska, deve imaju tri kapka.

-Životinje koje se hrane mesom nikada neće pojesti drugu životinju koju je ubio udar groma.

-Urin mačke svijetli pod UV svjetlom.

Simpsonovi i Njihove Matematičke Tajne

U knjizi ,,Simpsonovi i njihove matematičke tajne”, autor Simon Singh piše o matematičko sofisticiranim piscima popularnog crtića kao i o matematičkim šalama koje možete propustiti ako ne držite oči širom otvorene i „prst na tipki za pauzu“. 

Tu se spominje Ojlerov identitet, googolplex, pseudo riješenje Fermat-ove posljednje teoreme, savršeni brojevi itd.

Bez sumnje, najsofisticiraniji matematičku tv šou u povijesti emitiranja je animirana serija Simpsonovi. Prva epizoda iz 1989 sadržavala je brojne matematičke reference, dok ozloglašena epizoda „Treehouse of Horror VI“ predstavlja najintenzivnije petominutno emitiranje matematike ikada emitovano na masovnu publiku. Čak šta više, Simpsonovi su ponudili gledateljima vic o Fermat-ovoj posljednjoj teoremi, najpoznatijoj teoremi u istoriji matematike.

Tim koji je pisao scenarij za Simpsonove uključuje nekoliko matematičkih prvaka. Jedan od njih je studirao matematiku na Hardvardu, drugi je doktor znanosti, treći je dao ostavku na Yale da bi pisao skripte za Homera, Marge i ostale stanovnike Springfielda, dok je četvrti magistrirao iz kompjuterskih znanosti na Univerzitetu Berkeley u Kaliforniji. Kad su prešli iz akademske zajednice u Fox studio ti pisci su zadržali svoju strast za brojeve i potajno zasadili matematičke reference u desetcima epizoda. Do sada su samo ekstremni štreberi bili svjesni da su pisci „krijumčarili“ matematiku kroz svoje scenarije, dok je ostatak planete zanemarivao brojne matematičke teme.

Primjer korištenja matematike iz jedne od epizoda Simpsonovih je u pitanju, prikazanom na displeju na Springfild stadionu, koji od brojeva predstavlja koliko je tačno prisutno publike. Prikazana su tri broja koja se na prvi pogled čine proizvoljnim, međutim u pitanju su primjeri savršenog, narcisoidnog i Mersenovog prostog broja. Broj 8128 je savršen broj zato što je jednak zbiru svojih djelilaca. Najmanji savršen broje je 6, zato što su 1,2 i 3 ne samo djelioci broja 6 već i njihov zbir iznosi 6. Drugi savršen broj je 28 zato što njegovi djelioci 1,2,4,7 i 14 čine takođe zbir 28. Rene Dekart je pointirao da su savršeni brojevi, kao i savršeni muškarci, vrlo rijetki. Broj 8208 je narcisoidan broj, jer sadrži četiri cifre koje kad se dignu na četvrti stepen i saberu daju opet taj isti broj, dok je broj 8191 prost broj, jer nema djelioca osim broja 1 i samog sebe, tj. općenito prosti brojevi su 2p – 1 prosti brojevi su, gdje je p prost broj.

U drugom primjeru u epizodi „Pukovnik Homer“ iz 1992 pojavljuje se lokalno kino Springfild Googolplex. Ovdje je veza sa pojmom googol koja se upotrebljava za za broj 10100 , a koju je upotijebio američki matematičar Edward Kasner 1938 godine nakon što ju je spomenuo u razgovoru njegov devetogodišnji nećak Milton. Takođe je naveo i broj koji bi bio veći od googol, a to je googolplex predstavljen kao broj 1 iza kojeg slijedi pisanje nula sve dok se ne umorite. Da to ne bi bio proizvoljan i subjektivan broj, Kasner je googolplex naveo kao 10100, tj. broj 1 iza koga slijedi googol nula, što je daleko više napisanih nula nego što bi moglo stati na komadu papira veličine vidjljivog svemira, čak kad bi se koristio i najmanji zamislivi font.

Ovi su pojmovi danas dobro poznati, jer su pojam Googol usvojili Larry Page i Sergey Brin, za svoju tražilicu, tačnije Google, dok je sjedište Google, nije iznenađujuće, nazvano Googleplex.

U kasnim 1990-tim Matt Groening (izumitelj Simpsonovih) razvija novu animiranu humorističku seriju Futurama koja takođe uključuje desetke suptilnih matematičkih referenci.

Kod pisaca ovih dviju serija vidi se da je opčinjenost brojevima jaka, i dok kod jednih donekle postoji sjeta što su napustili matematiku u korist televizije, drugi smatraju da animirane serije Simpsonovi i Futurama čine matematiku i nauku zabavnom, i da će možda imati uticaja na nove generacije u smislu interesovanja i uspješnog istraživanja kako na polju matematike tako i nauke.

Smanjenje Unosa Kalorija, Bolja Funkcija Mozga

Manje kalorija na dan, bolja funkcija mozga...

Što manje kalorija unosite to će mozak proizvoditi više proteina koji je neophodan za učenje, koncentraciju i pamćenje. Na proizvodnju proteina CREB1 odlično deluju kafa i čaj.

Ako preskočite dezert i umesto toga popijete samo kafu, vaš mozak će bolje raditi i bolje pamtiti, pokazuje istraživanje jednog univerziteta u Rimu. Oko 600 kalorija manje na dan povećava količinu proteina koji nastaju u mozgu, zbog čega on može da radi brže.

Protein CREB1 koji je poznat po svom uticaju na učenje i pamćenje, pojačano se luči ako jedemo manje. Kafa i čaj su takođe pogodni za njegovo lučenje, jer kofein pojačava proizvodnju proteina u mozgu.

- Reč je samo o 25 do 30 odsto kalorija koje možemo izbaciti, da bi nam mozak bolje radio. Osim što ćemo smršati, bićemo i pametniji - rekao je autor studije, Đovambatsita Pani.

On tvrdi da bi redukcija kalorija mogla da pomogne u očuvanju zdravlja mozga kao jedan od načina odbrane od Alchajmera.

Neke Od Zanimljivosti Kroz Historiju

Zanimljivosti sa kojima je bilo moguće sresti se tokom školovanja zaslužuju još malo pažnje i podsećanja.

- Učenje, kažu psiholozi i ostali ljudi iz struke, nije puko pamćenje činjenica, već je reč o ozbiljnom misaonom procesu. Ipak, sam proces pamćenja, osim što je slojevit, veoma je važan. Kada se nešto dobro nauči kao činjenica, gotovo da se pamti za ceo život.

- Prosečne ljudske osobe imaju količnik inteligencije (IQ) između 90 i 110. Nadarenima se smatraju oni čiji se IQ nalazi između 120 i 140 po Katelovoj skali. Svi rezultati preko 140 predstavljaju izuzetno inteligentne osobe.

- Knjiga prosečne veličine sa imenima svih insekata, a na našoj planeti postoji više od 900.000 poznatih vrsta, imala bi oko 6.000 stranica.

- Papirni tapeti pronađeni su u Kini ubrzo pošto je načinjen i sam papir. U Evropu su stigli u 16. veku.

- Malo je poznato da je Napoleon pisao dobre i neobične romane. Njegov roman „Vojvoda od Eseksa” djelo je o utvarama, koje podseća na priče Edgara Alana Poa, a napisao je, u istočnjačkoj tradiciji, i roman „Prorokova maska”.

- Suprotno ukorenjenom mišljenju, magarci spadaju u najpametnije kopitare. Oni, na primer, dlakama na bradi probaju da li je kroz žičanu ogradu puštena struja, a na opasno mesto stupaju samo kad gospodar pređe preko njega. 

- Bižuterija od štrasa može da bude prikladna zamena za skupe dijamante. Ovi blistavi kamenčići izrađuju se od stakla s velikim dodatkom olova. Štras je u 18. veku pronašao francuski juvelir Federik Štras.

- Konji spavaju pretežno stojeći. Njihove noge imaju naročit sistem tetiva, kostiju i zglobova koji može bez napora da izdrži težinu ove krupne životinje, dok su njihovi mišići u stanju mirovanja potpuno opušteni.

- Prva država koja je ženama dala pravo glasa je Novi Zeland, i to 1893. godine.

- Čovečje suze proizvode četiri žlezde smeštene pokraj oka, ispiraju rožnjaču i otiču u nos. Ako ih ima previše, izlivaju se preko kapaka. Ono što je zanimljivo, to je da svakoga dana čovek izluči (i ako ne plače) oko pola litra suza!

- Dok kod ljudi orgazam u proseku traje četiri minuta, svinje uživaju punih pola sata. Za vreme trodnevnog parenja lavovi usrećuju svoje partnerke na svakih 15 minuta. Australijski miševi su tako aktivni da neki mužjaci mogu da uginu od iscrpljenosti. Nasuprot tome, kod slonova je sve gotovo za tri sekunde. 

- U Aziji se svakog dana pojede oko 1,5 miliona tona rize, što je otprilike brdo šest puta veće od Keopsove piramide!

- Ljudi koji najviše vremena provode ispred televizijskih aparata su Japanci. Oni prosečno čame ispred TV-a čitavih devet sati dnevno!

- Prvi grad na svetu koji je imao milion stanovnika bio je Rim 133. godine pre nove ere. London je milionitog stanovnika dobio tek 1810, a Njujork 1875. godine. Danas u svetu ima oko 300 gradova sa više od milion stanovnika.

- Smatra se da je izreku „Krv nije voda” skovao nemački car Viljem II (1888-1918) misleći na srodstvo, odnosno zajedničko poreklo Engleza i Nemaca. Mada su ove dve zemlje razdvojene vodom, pripadnici njihovih naroda trebalo bi, po njegovom mišljenju, da stoje jedni uz druge jer je od svih razlika jača zajednička krv.