Oprez! 6 znakova da vam je veza ili brak u velikoj krizi

Jasni znakovi koji aludiraju da je vaša veza ili brak pred krahom:

1. Razgovarate, ali ne komunicirate. Ne morate svaki dan voditi dubokoumne filozofske razgovore o svojim emocijama, ali ako tjednima ili mjesecima s partnerom niste vodili ni jedan značajan razgovor, to je pokazuje da u vašoj vezi ili braku nešto ne valja. Površni razgovori prvi znak distance u odnosu i stvaraju skoro pa nepopravljivu razjedinjenost. Nemojte zaboraviti da dobra komunikacija nije samo iznošenje vlastitog mišljenja nego i međusobno slušanje.

 2. Više ni ne pokušavate pronaći vremena za zajedničke aktivnosti. Ni jedan par ne može biti zajedno 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Međutim, svi parovi morali bi u tjedan dana naći vremena za kvalitetno druženje. Ne morate nužno izaći van, možete ostati kod kuće, ali vaša zajednička aktivnost mora biti produktivna. Ako radije provodite vrijeme s prijateljima ili sami nego s partnerom, razmislite zbog čega se to događa i kako ćete u sebi opet probuditi interes za partnera. 

3. Ne slažete se oko toga trebate li imati djece. Pitanje djeteta jedno je od onih koje može slomiti vezu. Vi ste spremni za dijete, a vaš partner nije ili je pak situacija obrnuta – ove situacije često su razlog svađa koje pak izazivaju osjećaj zamjeranja. Stručnjaci savjetuju da se u tom slučaju pokušate shvatiti zbog čega vaš partner ne želi isto. Uvjeravanje nikako nije rješenje, baš kao ni pokušaj da partnera silite da mijenja svoje mišljenje. Jednako tako, on bi trebao uvažavati i pokušati shvatiti vaš stav prema djeci. Imajte na umu da je roditeljstvo teško samo po sebi, a pogotovo ako je u vezi ili braku samo jedna osoba uistinu posvećena odgoju djeteta. 

4. Ne poštujete jedno drugo. Mali prigovori (‘nisi oprala suđe’) lako se pretvore u generalno kritiziranje (‘nikada ne pomažeš u kućanskim poslovima’) koje naposljetku evoluira u donošenje zaključaka o osobnosti (‘lijena si’). Ovo se ne događa preko noći i polako nagriza temelje vaše veze ili braka. Ako konstantno jedno drugo kritizirate ili omalovažavate, možda jednostavno niste dobar par. Oba partnera moraju biti posvećena vraćanju poštovanja, moraju biti spremna na promjene upitnog ponašanja jer u suprotnom odnosu nema spasa. 

5.Vaš partner je serijski preljubnik.  Neki parovi uspiju se oporaviti od nevjere, a odnos im ponekad postane čvršći nego što je bio. Stručnjaci kažu da se to događa u slučaju tzv. ‘izoliranih’ nevjera tj. kada preljub nije dugotrajan. Međutim, kada je nevjera dugotrajna i motivirana emocijama, onda je u pitanju problem koji se uglavnom ne može riješiti. Preljub je moguće preboljeti samo ako partner ponovno zadobije vaše povjerenje, a ako se nevjera ponavlja onda povjerenje ne može biti uspostavljeno.

 6. Stalno se svađate oko istih stvari. Kontinuirane svađe oko nerješivih problema nisu rijetkost, ali ako lako eskaliraju, rezultiraju zamjeranjem, prestankom komunikacije i nametanjem krivnje – onda dovode od prekida i razvoda. Duge bitke nemoguće je riješiti bez kompromisa, a upravo je kompromis ono na što partneri teško pristaju. Stručnjaci smatraju da se ovakve svađe događaju kada ljudi izgube interes za partnera i opstanak veze ili braka.

Naučnici proizveli struju od truhlog paradajza

Bolje dva puta razmislite prije nego što izbacite truli paradajz iz frižidera, pošta bi on mogao da se koristi za proizvodnju električne energije, otkrio je tim naučnika sa američkih univerziteta.

Međutim, proces stvaranja struje od trulog paradajza u količinama koje bi bile u stanju da zamjene energiju iz postojećih izvora sigurno će potrajati.  

Naučnici iz Škole rudarstva i tehnologije iz Južne Dakote razvili su mikrobnu elektro-hemijsku ćeliju koja može da pretvori čestice iz trulog paradajza u struju.

      

„Mikrobne elektro-hemijske ćelije koriste bakterije da razbiju i oksidiraju organski materijal u trulom paradajzu“, 

rekao je dr Namita Šresta, asistent koji radi na projektu, prenosi „Internešenel biznis tajms“.  Izlazna snaga iz uređaja još uvijek je mala — 10 miligrama otpada od paradajza može proizvesti 0,3 vata električne energije. 

Međutim, naučnik očekuje da će biti urađena dodatna istraživanja kako bi se povećala proizvodnja struje i uvjeren je da će unaprijediti tehnologiju.  Dr Šresta je rekao da bi, uz mnogo rada i optimalizovanu bateriju na biološko gorivo, bilo moguće pokrenuti „Dizni vorld“ u Orlandu pomoću godišnjeg otpada paradajza iz države Floride. 

 Imajući u vidu da sama Florida proizvodi gotovo 400.000 tona otpada od paradajza svake godine, moglo bi se proizvesti mnogo energije — vjerovatno dovoljno za napajanje cijelog naselja na duži period.

Poslije pet sedmica plivanja pas stigao do obale

Los Anđeles- Pas koji je ispao iz jednog ribarskog broda u vode Pacifika, uspio je poslije pet nedelja da dopliva do obale Kalifornije.

Njemački ovčar po imenu Luna bio je na brodu sa svojim vlasnikom kada je upao u okean na udaljenosti oko tri kilometra od obale ostrva San Klement u Kaliforniji, prenosi Tanjug. Pretpostavljalo se da se Luna udavila, ali je ona uspjela da prepliva tri kilometra i stigne na ostrvo San Klement gdje se nalazi vojna baza čiji su je marinci i pronašli, javlja Skaj njuz.

Velika Tajna O Vikinzima

Amater, lovac na blago došao je do senzacionalnog otkrića koje bi moglo promeniti shvatanje o prihvatanju hrišćanstva u Danskoj.

Denis Fabricius Holm uz pomoć metalnog detektora na popodnevnoj pauzi na poslu otkrio je Birka krst u Aunslevu. Procenjuje se da krst datira iz period 900-950 godine, što ukazuje da su Danci prihvatili hrišćanstvo mnogo ranije nego što se mislilo.

"U petak sam završio ranije, pa sam izašao da se prošetam i poneo sam svoj metalni detektor kada sam iznenada naišao na nešto", priča Holm.

"Pošto sam skinuo blato i ugledao nakit, nisam bio u stanju da mislim ni na šta drugo". Mali zlatni privezak 4,1 centirmetara na kojem se nalazi raspeće hrista, Figura je napravljena od ručno rađenih zlatnih niti i filgranskih detalja i težine je oko 13,2 grama.

Holm je odneo privezak u muzej u Ostfinsu gde ga je proučavao arheolog Malene Refshaug Bek.

"To je apsolutno senzacionalno otkriće. Pronađena je gotovo identična figura u Švedskoj koja datira iz istog perioda". Proivezak je u veoma dobrom stanju i veruje se da je jedan od najbolje sačuvanih hrišćanskih ostataka pronađenih u Danskoj.

Ali nisu svi ubeđeni da su Danci prihvatili hrišćanstvo u 10. veku.

Martin Rundkvist, Švedski arheolog kaže za "Dejli Mejl" da tokom vikinškog perioda došlo do postepenog preobražaja u hrišćanstvo.

"Ovo otkriće važno je da bi se shvatilo ponašanje jednog od deset najboljih zanatlija iz tog veka", rekao je on.

Rundkvist je povezao ovo sa sličnim pronalascima u blizini Stokholma i na ostrvu Als. Do sada se mislilo da je najpoznatije mesto sa hrišćanskim obeležjima Jelinško kamenje.

Tigar, pravo vrijeme za fotografiju

Iako je delovalo kao da je u problemu, okružen algama, ovaj sibirski tigar zapravo je odlučio da se rashladi nakon celodnevne jurnjave. Fotograf je za to vreme slobodno mogao da ga posmatra i fotografiše celih 20 minuta.

Na fotografijama nekome može da izgleda kao da se tigar zamalo udavio okružen algama, ali on je zapravo dobar plivač koji je želeo da se malo brčka i kome alge nisu smetale.

Pošto mu je uživanje u vodi bilo važnije od mogućeg plena u vidu fotografa, on je mogao slobodno da školjoca posmatrajući ga 20 minuta u idiličnom okruženju.

Fotografije je napravio fotograf amater Soren Nilsen u zoološkom vrtu u Kopenhagenu.

Ovi tigrovi se smatraju ugroženom vrstom. Pretpostavlja se da postoji tek nešto više od 500 sibirskih tigrova u divljini, na dalekom istoku Rusije.

Ljekovitost Ananasa

Španski i portugalski moreplovci su, krajem 15. veka, na karipskim ostrvima Gvadalupe, otkrili ovo sočno južno voće. Pošto su bili oduševljeni mirisom i ukusom, više puta su pokušali da ga presele u Evropu, ali zbog klime im nije uspevalo. Međutim, odneli su ga u afričke i azijske kolonije i tako je postao rasprostranjen svuda po svetu, a danas je jedna od najpoznatijih tropskih voćki, piše Moje Zdravlje.

Miris i ukus nisu jedini kvalitet ovog voća. Australijski naučnici iz Instituta za medicinska istraživanja u Kvinslendu su ustanovili da plod ananasa sadrži moćan antikancerogeni sastojak, koji bi u budućnosti mogao da bude rešenje u lečenju ove opake bolesti.

Naučnici su iz mrvljenih peteljki izdvojili 2 molekula enzima bromelina. Jedan od njih podstiče imunološki sistem da uništava kancerogene ćelije, dok drugi blokira određeni protein, odgovoran za čak 30 odsto slučajeva nastanka svih oblika karcinoma. Poseban efekat je konstatovan na kancerogenim ćelijama dojke, pluća, debelog creva, jajnika i melanoma. Da bi se delotvornost ove terapije i potvrdila, trebalo bi da prođe klinička istraživanja. Za sada, stručnjaci preporučuju najmanje tri voćna obroka od ananasa dnevno, da bi se postigao antikancerogeni efekat.

Bromelin je veoma efikasan u lokalizovanju zapaljenja sa otokom, a smanjuje i ožiljke. Pošto jača kolagen u tkivu zahvaćenom celulitomsamim tim se popravlja drenaža i olakšava varenje proteina. Bromelin iz ananasa brzo i delotvorno smanjuje i bolove. Mišljenje naučnika je da razgrađuje proteine u krvi, pa na taj način smanjuje upale koje izazivaju bol. Istovremeno štiti zglobove od slobodnih radikala.

Zbog svojstava koja poseduje, ananas se preporučuje kao pomoć kod mršavljenja, ali i eliminisanja celulita i bora. Delotvoran je i kod hiperpigmentacije koja je uzrokovana starenjem, pa može da izbledi ili potpuno eliminiše “staračke pege”. Ovaj učinak se postiže tako što se vata natopi isceđenim sokom od ananasa i drži se preko pega, koje se najčešće pojavljuju na šakama.

ZANIMLJIVOST: Povezanost Troje sa modernim gradom današnjice

Njujork je tehnološki napredniji od Troje, ali ova dva grada imaju više sličnosti nego što se čini na prvi pogled

Moderni gradovi se šire na isti način na koji su rasli gradovi antičkog doba, zaključak je naučnika sa Univerziteta u Koloradu.

Oni su u istraživanju koristili približne dimenzije 4.000 drevnih naseobina, kuća i hramova koji su se nekada nalazili na području današnjeg Meksiko Sitija.

Set pravila po kojima su se nekadašnja naselja širila potpuno je identičan ``urbanom skaliranju`` današnjih gradova, zaključili su naučnici.

Jedno od pravila glasi da se, usljed porasta broja stanovnika, ljudi radije zbijaju u centru naselja nego što se povlače na periferiju.

- To je donekle logično, jer svi žele da imaju bogat društveni život i da koriste najbolju infrastrukturu - kažu sa Univerziteta u Koloradu.

U tekstu koji je prošle nedelje objavljen u časopisu ``Science Advances``, isti tim je iznio opažanje da su drevna naselja postajala produktivnija sa porastom broja stanovnika, što je slučaj i danas.

ZANIMLJIVOST: Najposjećeniji grad ( istraživanje iz 2014 god.)

Ovaj grad je i dalje najposjećeniji grad u svijetu, prema istraživanju koje je proveo Euromonitor, koji se bavi marketinškim istraživanjima i turističkom analitikom.

Istraživanje se odnosi na 2014. godinu u kojoj je Hong Kong posjetilo čak 27,7 miliona ljudi, što je rast od 8,2 odsto u odnosu na 2013.

Zanimljivo je da je Hong Kong već šestu godinu uzastopno prvi na Euromonitorovoj listi, prenose svjetske agencije.

Slijedi ga London, koji je skočio sa četvrte na drugu poziciju prestigavši Bangkok i Singapur.

London je tokom 2014. godine posjetilo 17,3 miliona ljudi, 3,6 odsto više nego 2013.

Najveći napredak na listi 100 najposjećenijih svjetskih gradova ostvario je Rio de Žaneiro koji je preskočio 12 pozicija i sada je na 80. mjestu sa rastom od čak 47 odsto u odnosu na 2013. godinu.

Prema mišljenju analitičara Euromonitora, taj skok se dogodio zahvaljujući Svjetskom prvenstvu u fudbalu koje se 2014. godine održalo u Brazilu.

Na trećem mjestu je Singapur sa 17 miliona posjetilaca, Bangkok sa 16,2 miliona, Pariz sa 14,98 miliona, Njujork 12,2 miliona, Istanbul 11,8 miliona i Kuala Lumpur sa 11,6 miliona posjetilaca.

ZANIMLJIVOST: Grad sa stanovnicima iz čak 187 zemalja svijeta!

Ženeva 

(fr.: Genève, njem: Genf, tal.: Ginevra, roh.: Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj. Nalazi se na mjestu gdje se Zenevsko Jezero (na francuskom: Lac Léman) ulijeva u rijeku Ronu. Glavni je grad Ženevskog kantona. Ženeva broji 185.526 stanovnika (2004.), a s predgrađima, koji se prostiru čak i u Francusku, 645.000 stanovnika (2000.). Svoj visoki međunarodni ugled grad je stekao kroz postojanu ulogu u svjetskoj politici kao sjedište brojnih međunarodnih organizacija, uključujući europsko sjedište Ujedinjenih Naroda

Ženeva je bilo ime jednog Keltskog naselja. Ime Genava (ili Genua) na latinskom se prvi put spominje u spisima Julija Cezara u De Bello Galicio, njegovim komentarima o Galskim Ratovima. Njeno je ime vjerojatno identično s imenom ligurijskog grada Genua (današnja Genova), koje znači "koljeno", odnosno "ugao", i upućuje na geografsku poziciju grada. Nakon rimskog osvajanja, grad je postao Provincia Romana. U 9. stoljeću Ženeva je postala glavnim gradom Bugrundije. Iako su Ženevom vladali Burgundi, Franci i carevi Svetog Rimskog Carstva, njom su praktički upravljali njeni biskupi, sve do Reformacije kada je grad postao republika.

Zbog djelovanja reformatora poput Jeana Calvina, Ženeva je ponekad nazivana protestantskim Rimom. U 16. stoljeću Ženeva je bila centar kalvinizma; Katedrala sv. Petra, danas znana kao Stari grad, bila je crkva Jeana Calvina. U vrijeme kada je Engleskom vladala kraljica Marija I., koja je protjerivala protestante, velik broj protestantskih učenjaka našao je utočište u Ženevi. Među njima je bio i William Whittingham koji je nadgledao prijevod Ženevske Biblije u suradnji s Milesom Coverdaleom, Christopherom Goodmanom, Anthonyjem Gilbyjem, Thomasom Sampsonom i Williamom Coleom.

Jedan od glavnih događaja u ženevskoj povijesti je Eskalada. Za građane Ženeve Eskalada je simbol njihove nezavisnosti. Eskalada ("mjerenje zidova") bila je konačni pokušaj u nizu napada u 16. stoljeću od strane Savoja, koji su željeli pripojiti Ženevu. Posljednji napad se dogodio u noći između 11 i 12 prosinca 1602 i slavi se godišnje u Starom gradu mnogobrojnim demonstracijama i konjskim paradama, topovima i vojnicima u uniformama tog vremena.

Ženeva, ili službeno Kanton i republika Ženeva, postala je švicarski kanton 1815.

Mjesto za stanovanje?

Gotovo svi stanovnici žive u stanovima. Većina zgrada je relativno stara, a novija gradnja se nalazi između njih. 

``Istorijske zgrade u Starom gradu i naselje Eaux Vives imaju švajcarski šarm s kamenim ulicama i krečnjačkim kućama iz 16. veka. Međutim, Ženeva nije poznata po svojoj velikoj i grandioznoj arhitekturi``, objasnio je András Barta`a stanovnik Ženeve i ekspert za lokalni razvoj. 

Uprkos takvoj situaciji, stanovnici sebi ne mogu priuštiti mnogo izbirljivosti. Nedostatak povoljnih cijena nekretnina, često tjera ljude da ``skaču`` na prvi slobodan stan.

Gdje možete da putujete? 

Aerodrom u Ženevi je udaljen svega 6 kilometara sjeverno od centra grada, pa je lako putovati bilo gdje u Evropi. Evropska aviokompanija EasyJet, koristi Ženevu kao čvorište, što grad čini pristupačnim mjestom odakle se brzo može doći do Amsterdama, Londona, Pariza, Berlina, Rima i Barselone. 

U francuske gradove Lion i Annecy, možete na jednodnevne izlete vozom preko Ženeve, a sve u roku od tri sata. Tokom zime, popularna skijališta su Megève, Port du Soleil, Verbier i Zermatt.

RECEPT: Kiflice na starinski način...

Mehke kiflice, idealan recept za vas...

Sastojci:

• 1 kg brašna
• 40 gr kvasca
• 8 dcl mlijeka

Priprema:

Količinu brašna koja vam je potrebna odredit ćete prema vašim potrebama. Jednu kocku kvasca i pola žličice šećera prelijte toplim mlijekom. Kad kvasac nabubri, smjesu izlijte u već stavljeno brašno uz prstohvat soli. Zamijesite tijesto.

Ostavimo tijesto na toplom oko dva sata te ga potom još jednom premijesite s tim da na dasku na kojoj ćete ga razvaljkati stavite još malo brašna. Trebate dobiti ujednačeno tijesto, ni premeko ni pretvrdo. Tijesto razvaljkajte na debljinu prsta, nožem izrežite trokute i rolajte ih u kiflice od šireg kraja trokuta prema užemu.

Slažite ih na nauljeni protvanj i pecite ih oko pola sata na 180 stupnjeva. Prije pečenja premažite ih jajetom i po želji posipajte solju ili sezamom, kimom ili sl. Ovako pripremljene kiflice mogu trajati i dva do tri dana, naravno, ako prije toga ne nestane s tanjura jer će njihov neodoljiv miris itekako privlačiti ukućane.

RECEPT: Čokoladna torta koja se ne peče

Veoma lahko za spremiti....

Sastojci:

 Kora:

• 400 g nekog keksa koji može da se melje
• 1 kašika Nesquika i mlijeko po potrebi.

Fil:

• 500 ml mlijeka
• 4 žumanca
• 6 kašika šećera
• 1 kesica vanil šećera
• 100 g šećera
• 6 kašika brašna
• 250 g margarina
• 100 g čokolade za kuvanje

Dekoracija:

• 2 kesice šlag pjene od čokolade.

Priprema 

1. Kora: Keks samljeti, dodati im nesquik pa po potrebi dodavati po malo mlijeka da se dobije smjesa pogodna za formiranje kore. U kalup za cheesecake od smjese formirati koru. 

2. Fil: Žumanca umutiti sa 6 kašika šećera i vanil šećerom, dodati brašno i malo mlijeka od ukupne količine, umutiti mikserom da se razbiju grudvice od brašna. Ostatak mlijeka staviti sa 100 g šećera da provri. U provrelo dodati umućenu smjesu i kuvati uz mješanje dok se ne zgusne. Ostaviti fil da se ohladi. Margarin umutiti pjenasto pa ga sjediniti sa ohlađenim filom. Fil podijeliti na dva dijela. U jedan dio dodati 50 g isjeckane čokolade, a u drugi dio dodati 50 g čokolade otopljene na pari. 

3. Preko kore nanijeti fil sa sjeckanom čokoladom, zatim preko njega nanijeti fil sa otopljenom čokoladom. Šlag pjenu umutiti prema uputstvu sa kesice i premazati tortu.

RECEPT: Princes Krofne

Princez krofne s mirisom vanilije i djetinjstva, rado se konzumiraju u svakom domu. Donosimo vam odličan recept, samo pazite da ne pretjerate s konzumiranjem.

Sastojci:

za tijesto:

•  2,5 dl vode
•  125 g margarina
•  150 g brašna
• 1 kašika šećera
•  malo soli
• 4 kom jaja

za kremu:

•  1/2 l mlijeka
•  250 g šećera
•   2 kom žumanca
• 4 pune kašike gustina
•  2 kom vanil šećera
• 125 g margarina

    i još

•  3 dl slatke pavlake

Priprema:

1. U posudu sipati vodu, margarin, šećer i so pa staviti da se kuva.Kad provri sipati brašno i miješati da se dobije jednolična masa.Ostaviti da se ohladi.

2. Jaja umutiti pa sipati postepeno u prohlađenu smjesu od brašna i neprekidno mutiti mikserom.

3. Kad se masa ujednači pomoću šprica stavljati krofne na podmazan pleh ili obložen papirom za pečenje. Ne smiju biti preblizu jer će narasti.

4. Rernu zagrijati na 200 stepeni pa kad se krofne stave smanjiti na 180. Peći da porumene oko 40 minuta.

5. Za vrijeme pečenja rerna se ne smije otvarati.

6. Za kremu u malo hladnog mlijeka razmutiti žumanca i gustin, a ostalo mlijeko šećer i vanil šećer staviti da se kuva, kad prokuva sipati razmućenu smjesu sa gustinom i miješati da se zgusne.

7. U ohlađenu kremu umiješati razmućeni margarin.

8. Ohlađene krofne rasjeći na pola stavljati kremu pa slatku pavlaku umućenu u šlag i poklopiti gornjim dijelom krofne.

9. Posuti šećerom u prahu.

RECEPT: Neodoljiva Italijanska pica

Italijani nekad mjesecima tragaju za mjestom, u kom mogu uživati u savršenoj pici. Neki vole nešto deblju i mekaniju koricu u napolitanskom stilu, dok neki više cijene hrskavu rimsku.

Ipak, svi se slažu u jednom – pica treba da bude hrana koja se lako vari, a ne zadovoljstvo koje se plaća osjećajem težine u stomaku i neutaživom žeđi. 

Da biste bili sigurni da pred sobom imate najkvalitetnije parče pice, najbolje je da je mijesite sami. Priprema je laka, naročito prema receptu čuvenog italijanskog pica majstora Mikelea Lea, koji se proslavio po napolitanskom tijestu. 

“Ključ je u odabiru dobrih materijala. Kada imate tako malo sastojaka – voda, brašno, so i kvasac – jasno je da moraju biti kvalitetni i da morate biti strpljivi dok tijesto naraste. Što je brašno bogatije glutenom, to mu je potrebno više vremena da naraste. Tijesto bi trebalo da raste barem osam do deset sati, jer tako pica postaje svarljivija, naročito za one ljude koji pate od netolerancije na kvasac”, kaže Leo. 

Sastojci: 

Za tijesto:

• - 4 šolje vode
•  
• - 1 ½ kašičica suvog kvasca (+malo šećera)
•  
• - 1,5 kg brašna
•  
• - 2 kašičice soli
•  
• - Ekstradjevičansko maslinovo ulje

Za nadjev:

• - 2/3 konzerve paradajz pelata
•  
• - Ekstradjevičansko maslinovo ulje
•  
• - Mocarela
•  
• - Svjež bosiljak
•  
• - So

Zamijesite tijesto od svih sastojaka redosljedom kojim su navedeni, imajući u vidu da se količina brašna može mijenjati u zavisnosti od toga kako se ponaša tokom miješanja. Kada umijesite tijesto, morate ga ostaviti da miruje barem osam do deset sati. Sat vremena prije pečenja, pripremite plehove i stavite ih da se griju zajedno sa rernom na 220 – 250 stepeni Celzijusa. 

Zatim izmjerite dimenzije pleha i upotrijebite sljedeću formulu: pomnožite dimenzije stranica pleha i dobijeni broj podijelite sa dva, kako bi ste dobili tačnu gramažu tijesta po jednoj pici. To znači da ako imate pleh 50x30 cm, idealna težina tijesta za njega je 750g (50 x 30 = 1500:2 = 750) 

Razvaljajte tijesto na pultu i uklonite višak brašna. Prebacite ga na pleh koji ste prethodno premazali maslinovim uljem ili na koji ste stavili papir za pečenje. Dodajte nasjeckan paradajz i so, i prelijte sa malo maslinovog ulja. Pecite na najnižoj polici oko 15 minuta. 

Na oko pola pečenja okrenite pleh, jer rerne sa ventilatorima obično ne peku ravnomjerno. 

Kad je baza gotova, dodajte mocarelu i stavite je na rešetku najbliže vrhu rerne na nekoliko minuta. Iskidajte bosiljak i razbacajte ga po sočnoj mocareli i uživajte u obroku.

Najukusniji pire krompir !

Slavni kuvar Heston Blumental otkriva formulu za dobijanje svilenkastog pirea bez imalo ljepljivosti, za koju je glavni krivac skrob. Krompire isperite i do nekoliko puta.

Za pire odaberite voštani krompir i nakon guljenja sačuvajte koru za pripremu jela, jer ćete pomoću nje dobiti savršeni ukus, savjetuje poznati britanski kuvar. Na kilogram krompira ide 240 ml punomasnog mlijeka i 250 g maslaca.

Krompire najprije ogulite, isjecite na jednake komade pa dobro isperite i do nekoliko puta. Tako ćete isprati skrob, da pire ne bude gumast. Kad voda u kojoj se ispiru više nije bijela – krompir je spreman za kuvanje. Ubacite ga u neslanu vodu zagrijanu na 72°C. Za to će vam biti potreban kuhinjski termometar. Kuvajte krompire pola sata održavajući temperaturu. Zatim ih procijedite i isperite u hladnoj vodi.

Ubacite ih u zavrelu posoljenu vodu i kuvajte dok se ne počnu raspadati. Koru krompira ubacite u mlijeko. Zakuvajte i sklonite s vatre. Ostavite 20 minuta pa procijedite. Krompire propasirajte u posudi s maslacem isejčenim na kockice. Ako želite da bude veoma svilenkast, pire protisnite i kroz cjedilo. Dodajte procijeđeno vruće mlijeko i soli prema izboru. Količinu maslaca možete i udvostručiti, u zavisnosti od vašeg ukusa.

– Savršeni pire zahtjeva naučni pristup jer želimo da skrob ostane zarobljen u krompiru. Ako razbijemo te male granule, pire će biti gumast i ljepljiv. Krompir ima dovoljno skroba da se od njega napravi lijepak za tapete – a to sigurno ne želimo u tanjiru – zaključuje Heston.

7 stvari koje odbacujemo, neznajući da su zdrave

Pojedine dijelove voća i povrća pri čišćenju bacamo. Iako u većini slučajeva nećemo pogrešiti, postoji nekoliko primjera gdje je ono što 99 odsto ljudi baca itekako vrijedno. Provjerite da li i vi činite neku od ovih grešaka...

Sjemenke dinje 

Ove sjemenke su obično prva stvar koju bacamo kad otvorimo dinju, ali one su pune proteina, vlakana, vitamina E i magnezijuma. Da bi bile ukusnije, ispecite ih u rerni i prelijte maslinovim uljem. 

Kora luka 

Ovaj hrskavi omotač bogat je kvercetinom, sastojkom koji snižava krvni pritisak i pomaže u održavanju imuniteta. Koru možete da iskoristite tako što ćete je ubaciti u gulaš ili varivo, a zatim je izvaditi pre serviranja. 

Listovi brokolija 

Ovi mesnati listovi su trostruki dobitak, budući da su bogati vitaminom A, vitaminom C i kalcijumom. Naseckajte ih i ubacite u tiganj s drugim povrćem i ostatkom brokolija. 

Vrh celera 

Verovali ili ne, ovo lišće je izuzetno ukusno i puno magnezijuma, koji pomaže u izgradnji mišića, zatim kalcijuma koji će vam ojačati kosti, i vitamina C. Pripremite ga kao bilo koje lisnato povrće, tj. dodajte u pileću supu ili supu od povrća. 

Pomorandžina kora 

Već znate da odlično miriše, ali verovatno niste znali da je osim toga bogata vlaknima koja će blagotvorno delovati na vaš digestivni trakt, ali i vitaminom C koje će vam podići imunitet. Najfinija će biti ako je narendate po piletini ili ribi. 

Kora lubenice 

Kora lubenice bogata je aminokiselinom citrulinom, koja može da poboljša vaš krvotok. Ubacite koru u čvrsti, kvalitetniji blender, zajedno s mesnatim, crvenim delom koji inače jedete, jagodama, i malo soka od pomorandže. Dobićete osvježavajući smuti. 

Stabljika blitve 

Ako naletite na blitvu koja ima ljubičasto-crvene stabljike, znajte da su bogate karotenoidima koji deluju kao antioksidansi koji su pravi borci protiv bolesti. Takođe su pune vitamina K, važnog sastojka koji će očuvati zdravlje kostiju. Kako bi vaše nepce uživalo, dinstajte stabljike s pečurkama i lukom, i uživajte u ukusnom prilogu, preporučuje “Njujork post”.