Najviše i Najšire (obimom) Drvo Na Svijetu

balna sekvoja (lat. Sequoia sempervirens) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae (neki autori još uvijek je svrstavaju u porodicu Taxodiaceae, koja je međutim, znatno izmijenjena nakon novih filogenetičkih istraživanja). Jedina je živa vrsta iz roda Sequoia.

To je četinjača porijeklom iz Sjeverne Amerike, raste naročito u zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Drzava.

Ime Sequoia također se koristi kao zajednički naziv za potporodicu Sequoioideae u kojem je ovaj rod klasificiran zajedno s golemim mamutovcem (lat. Sequoiadendron giganteum i s kineskom metasekvojom(lat. Metasequoia glyptostoboides).

Kora je debela do 30 cm i prilično mekana, vlaknasta jarko crveno-smeđe boje, kada je starija tamni. Korijenski sustav sastoji se od plitkog i širokog bočno korijenja. Listovi su igličasti, dugi 15-25 mm i tamnozelene boje. Češerje jajolik, dug 15 - 32 mm. Oprašivanje se događa zimi, a češeri sazrijevaju oko 8-9 mjeseci poslije. Sjemenka je s dva krilca. Jednodomna je biljka. Kod obalne sekvoje zabilježeno je da se mitohondrijska DNK prenosi s muške strane.

Obalna sekvoja najpoznatija je zbog svoje visine i starosti. Stablo obalne sekvoje iz Nacionalnog parka Sequoja u Kaliforniji visoko je 115 m i najviše je stablo na svijetu.

Baobab (Adansonia) je rod biljaka porodeice Malvaceae s karakterističnim širokim i visokim drvom. Naraste do 30 m u visinu i 8 m u širinu. I najšire je drvo na svijetu. Ime potječe iz arapskpg jezika, u kojemu se biljka naziva bu bibab, što znači voćka s mnogo zrnja. Potječe s Madagaskara gdje je nacionalni simbol. Raširen je po savanama u Africi i Australiji. Još se naziva drvo majmunskog kruha. Unutar stabla se često skuplja voda te se baobab često koristi kao spremnik vode u sušnom području. U Africi se lišće i jezgra plodova koristi za prehranu.