Jedna od sposobnosti koja izdvaja čoveka od svih drugih životinja je mogućnost kompleksne komunikacije i razmena ideja, koncepata i misli.
Sve se to čini pomoću jezika koji predstavlja skup glasova, riječi i znakova koji imaju određeno značenje. Na svetu se danas koristi između 5 hiljada i 7 hiljada jezika, mada je broj teško proceniti pošto mnogi jezici svakodnevno izumiru, a i ponekada je teško razlučiti jezik od dijalekta.
Neke od zanimljivosti:
1) Neki jezici imaju padeže, a neki ne. Naš jezik ima sedam padeža, dok engleski jezik nema nijedan. Finski jezik ima oko 14-15 padeža, dok mađarski ima oko 18, sve zavisi od definicije. Ali po broju padeža apsolutni rekorder je Cezki jezik koji se govori na Kavkazu, i koji ima 64 padeža. Nažalost, taj jezik je sada u izumiranju, pa se vode napori da se on očuva.
2) U našem jeziku, kao i u drugim slavenskim jezicima, postoje tri gramatička roda: muški, ženski i srednji. Svaka riječ ima svoj rod, drvo je srednjeg roda, dok je list muškog roda, a grana ženskog, na primer. Nemaju svi jezici rod. Turski, kineski i japanski nemaju rod. Engleski jezik je nekada imao rodove, ali su se oni sada izgubili. Zanimljivo je da neki afrički i indijanski jezici imaju više od tri roda. Na primer, rodovi se mogu razlikovati po tome da je li u pitanju živa ili neživa stvar. Zatim biljke i prirodne pojave mogu da imaju zaseban rod. Rod takođe može da zavisi i od veličine stvari. Tako bi list imao biljni mali rod, a drvo bi imalo biljni veliki rod.
3) Mi smo navikli da imamo samo jedninu i množinu imenica, ali u nekim jezicima postoji nekoliko množina. Na primer, riječ “mi” može da znači nas dvoje, ili ja i on, ili ja i ti, ja i još mnogo ljudi itd. Kod nas se za sve te reči koristi “mi”, dok u nekim jezicima postoje različite reči.
4) Jezici se razliku po broju reči, govornika, strukturi, gramatici i tako dalje, ali ne postoji misao ili pojava koja ne može da se kaže na bilo kom jeziku. Čak i u slučaju da za neku pojavu ne postoji riječ na jednom jeziku, ona se uvijek može opisati i razumjeti.
5) Poznati lingvista Noam Čomski smatra da postoji univerzalna gramatika, to jest ista gramatička pravila koja su urođena svim ljudima.
6) Naš jezik pripada indo-evropskoj porodici jezika, koja je najbrojnija na svetu, a slavenskoj grupi jezika, koja je najbrojnija u Evropi. U Evropi se najčešće koriste tri grupe jezika, germanski, romanski i slavenski jezici. Svaka grupa ima zajedničkog pretka, relativno gledano. Ono što je interesantno za slavenske jezike je da su oni međusobno najhomogeniji, to jest svi su mnogo međusobno slični. Govornik poljskog i bosanskog mogu sasvim lijepo da se sporazumijevaju, iako je poljski zapadnoslavenski jezik, a bosanski južnoslavenski. Neki stručnjaci idu do te granice da smatraju da su u desetom vijeku nove ere svi govornici slavenskih jezika govorili jednim jezikom. Navedena sličnost je navela neke lingviste da počnu da prave zajednički slavenski jezik, koji bi bio razumljiv svim govornicima slavenskih jezika. Tako su nastali novoslavenski i međuslavenski jezici. Rumunski jezik ima dosta riječi slavenskog porekla, zato što je bio okružen govornicima slavenskih jezika.
7) Italijanski i francuski jezik nam djeluju veoma različito, ali je njihova leksička sličnost oko 89 procenata (procenat reči koje su iste ili slične), što je mnogo iznad lingvističke granice da se dva jezika proglase istim.
8) Neki stručnjaci smatraju da maternji jezik umnogome može da utiče na nečiji mentalitet i pogled na svet. Na primer, postoje istraživanja koja pokazuju da su ljudi sa maternjim jezicima u kojima ne postoji buduće vrijeme, odgovorniji što se tiče planiranja i ostvarenja budućih odluka (više štede i vode računa o zdravlju), jer su primorani da razmišljaju u konceptima sadašnjosti.
9) Deca koja od malena žive u dvojezičnoj sredini, gdje se uporedo koriste dva jezika, su inteligentnija.
10) Najduža riječ u bosanskm jeziku je prijestolonasljednikovičicinima, koja znači žena prijestolonasljednika.
11) Polovina ljudi na svetu danas se koristi sa dva ili više jezika.
12) Kmerski jezik u Kambodži ima 74 znakova u alfabetu, dok jedan od jezika na Papui Novoj Gvineji, Rotokas ima samo 12 znakova.
13) Jezik Sedang, koji se govori u Laosu i Vijetnamu ima između 33 i 55 različitih samoglasnika, zavisno od definicije.
14) Zemlja sa najviše jezika je Papua Nova Gvineja, gde se govori oko 850 jezika. U Evropi je to Rusija, gdje se procjenjuje da postoji između 130 do 200 jezika. Zemlja sa najvećim brojem jezika u službenoj upotrebi je Južna Afrika, sa 11 jezika.
15) Irska je jedina zemlja gde je izumrli jezik javni službeni jezik. Irski jezik danas skoro niko da i ne govori. Svi Irci u svakodnevnom govoru koriste engleski jezik, ali su obavezni da u školi uče irski, kao i da na njega prevode zvanične dokumente. Dosta se trude da ožive svoj jezik, ali nažalost danas niko ne vidi svrhu da govori izumrli jezik.
16) Hebrejski jezik je jedini izumrli jezik koji je uspješno oživljen.
17) Srpski jezik je jedini evropski jezik sa digrafijom, odnosno dva pisma u okviru jednog jezika.