U knjizi ,,Simpsonovi i njihove matematičke tajne”, autor Simon Singh piše o matematičko sofisticiranim piscima popularnog crtića kao i o matematičkim šalama koje možete propustiti ako ne držite oči širom otvorene i „prst na tipki za pauzu“.
Tu se spominje Ojlerov identitet, googolplex, pseudo riješenje Fermat-ove posljednje teoreme, savršeni brojevi itd.
Bez sumnje, najsofisticiraniji matematičku tv šou u povijesti emitiranja je animirana serija Simpsonovi. Prva epizoda iz 1989 sadržavala je brojne matematičke reference, dok ozloglašena epizoda „Treehouse of Horror VI“ predstavlja najintenzivnije petominutno emitiranje matematike ikada emitovano na masovnu publiku. Čak šta više, Simpsonovi su ponudili gledateljima vic o Fermat-ovoj posljednjoj teoremi, najpoznatijoj teoremi u istoriji matematike.
Tim koji je pisao scenarij za Simpsonove uključuje nekoliko matematičkih prvaka. Jedan od njih je studirao matematiku na Hardvardu, drugi je doktor znanosti, treći je dao ostavku na Yale da bi pisao skripte za Homera, Marge i ostale stanovnike Springfielda, dok je četvrti magistrirao iz kompjuterskih znanosti na Univerzitetu Berkeley u Kaliforniji. Kad su prešli iz akademske zajednice u Fox studio ti pisci su zadržali svoju strast za brojeve i potajno zasadili matematičke reference u desetcima epizoda. Do sada su samo ekstremni štreberi bili svjesni da su pisci „krijumčarili“ matematiku kroz svoje scenarije, dok je ostatak planete zanemarivao brojne matematičke teme.
Primjer korištenja matematike iz jedne od epizoda Simpsonovih je u pitanju, prikazanom na displeju na Springfild stadionu, koji od brojeva predstavlja koliko je tačno prisutno publike. Prikazana su tri broja koja se na prvi pogled čine proizvoljnim, međutim u pitanju su primjeri savršenog, narcisoidnog i Mersenovog prostog broja. Broj 8128 je savršen broj zato što je jednak zbiru svojih djelilaca. Najmanji savršen broje je 6, zato što su 1,2 i 3 ne samo djelioci broja 6 već i njihov zbir iznosi 6. Drugi savršen broj je 28 zato što njegovi djelioci 1,2,4,7 i 14 čine takođe zbir 28. Rene Dekart je pointirao da su savršeni brojevi, kao i savršeni muškarci, vrlo rijetki. Broj 8208 je narcisoidan broj, jer sadrži četiri cifre koje kad se dignu na četvrti stepen i saberu daju opet taj isti broj, dok je broj 8191 prost broj, jer nema djelioca osim broja 1 i samog sebe, tj. općenito prosti brojevi su 2p – 1 prosti brojevi su, gdje je p prost broj.
U drugom primjeru u epizodi „Pukovnik Homer“ iz 1992 pojavljuje se lokalno kino Springfild Googolplex. Ovdje je veza sa pojmom googol koja se upotrebljava za za broj 10100 , a koju je upotijebio američki matematičar Edward Kasner 1938 godine nakon što ju je spomenuo u razgovoru njegov devetogodišnji nećak Milton. Takođe je naveo i broj koji bi bio veći od googol, a to je googolplex predstavljen kao broj 1 iza kojeg slijedi pisanje nula sve dok se ne umorite. Da to ne bi bio proizvoljan i subjektivan broj, Kasner je googolplex naveo kao 10100, tj. broj 1 iza koga slijedi googol nula, što je daleko više napisanih nula nego što bi moglo stati na komadu papira veličine vidjljivog svemira, čak kad bi se koristio i najmanji zamislivi font.
Ovi su pojmovi danas dobro poznati, jer su pojam Googol usvojili Larry Page i Sergey Brin, za svoju tražilicu, tačnije Google, dok je sjedište Google, nije iznenađujuće, nazvano Googleplex.
U kasnim 1990-tim Matt Groening (izumitelj Simpsonovih) razvija novu animiranu humorističku seriju Futurama koja takođe uključuje desetke suptilnih matematičkih referenci.
Kod pisaca ovih dviju serija vidi se da je opčinjenost brojevima jaka, i dok kod jednih donekle postoji sjeta što su napustili matematiku u korist televizije, drugi smatraju da animirane serije Simpsonovi i Futurama čine matematiku i nauku zabavnom, i da će možda imati uticaja na nove generacije u smislu interesovanja i uspješnog istraživanja kako na polju matematike tako i nauke.